Презентация на тему TURISTIČKA PONUDA

i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom

tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.

Turistička ponuda je dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač proizvoda i usluga, odnosno kao ona količina proizvoda i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih potreba.

će se staviti na prodaju po određenim cijenama, dok

istovremeno turističku potražnju karakterizira količina roba i usluga koja se kupuje po određenim cijenama

u turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga” koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noćenje)

na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na koje turistička ponuda ne može imati nikakvog utjecaja

Turistička ponuda

i druge prateće usluge),
Prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car),
Turističko

posredništvo (turističke agencije, turoperatori)
Organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice, razne udruge u turizmu),
Trgovina (usluge trgovine na malo) itd.

sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje, koji na

direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista. (Pirjevec, 1998).

elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek,

Vukonić, 2001).

Turistički proizvod predstavlja amalgam svega onoga što turist poduzima u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe. Burkart i Medlik (1974)

i jedan je od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke

potražnje u različite turističke destinacije.

Stupanj heterogenosti turističke ponude neke destinacije po pravilu proporcionalan stupnju razvijenosti gospodarstva i društva u cjelini.

većeg dijela turističke ponude da može reagirati na promjene

u drugim pojavama na turističkom tržištu (na primjer, ako dođe do smanjenja zanimanja za određenu turističku destinaciju, turistička ponuda se ne može proporcionalno smanjiti)

prostornog premještanja, ali i u činjenici da turistički potrošači

ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta ponude.

Zbog svoje nepokretljivosti ne može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju da postanu njezini realni potrošači.

Potrebno je izdvajati znatna financijska sredstva za različite oblike marketinške komunikacije s tržištem potražnje kako bi se potražnja potakla na kretanje u smjeru određene turističke destinacije i na korištenje upravo njenih proizvoda i usluga.

potražnjom, jasno je kako će se sezonski karakter turističke

potražnje odraziti i na sezonski karakter poslovanja subjekata turističke ponude.

Cilj je svih sudionika turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produljiti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski učinci

je i velika usitnjenost pojedinih kapaciteta.

Kako turističku ponudu čini

vrlo složen sustav različitih subjekata, ona može optimalno funkcionirati jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju funkciju i ako veze među njima nisu narušene.

nastup na turističkom tržištu.
Spremnost za nastup na zahtjevnom globalnom

turističkom tržištu.

ponuda od potražnje, uvjete na tržištu uglavnom diktira turistička

potražnja.

Ipak, promjene u turističkoj ponudi mogu imati znatan utjecaj na kretanje turističke potražnje (sekundarna elastičnost turističke potražnje)

globalizacija - najprepoznatljiviji opći trend koji utječe na sve destinacije u svijetu, te utječe i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turističkom tržištu ponude.